Stiglo je proljeće, što za mnoge znači i onaj uobičajeni proljetni umor. Stoga će nekoliko dana blagdana svakome sigurno dobro doći. Osim što je to vrijeme obiteljskog okupljanja i druženja, to je također prilika i da se, koliko je god to moguće, pronađe vremena za odmor i opuštanje.

Već 23. po redu Plinarski forum, održan 21. ožujka ove godine u Zagrebu, pokazao je kako se plin kao energent ipak ne predaje. Proces energetske tranzicije, tj. prelaska na potpuno dekarbonizirani energetski sustav i takvo društvo i gospodarstvo zahtijeva vrijeme i tu će plin u narednim desetljećima odigrati veliku ulogu. Naime, radi se o pouzdanom i fleksibilnom energentu čija je važnost ne može zanemariti. Slično vrijedi i za cijelu plinsku struku za koju će još godinama postojati potreba. Konačno, današnja plinska tehnika odlična je osnova za plinsku tehniku budućnosti koja će se najvjerojatnije osnivati na vodiku i bioplinovima.

U skladu s time, nastavljaju se projekti razvoja plinske infrastruture kao što je proširivanje terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Omišlju, novi plinovodi, a i spoj sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Uz to, ne treba zaboraviti ni 'male' projekte koji povećavaju potrošnju plina za neke druge namjene, za što je odličan primjer punionica stlačenog prirodnog plina (CNG) za vozila u Slavonskom Brodu.
Istodobno, potrošnja plina u Hrvatskoj se nakon nekoliko 'turbulentnih' godina stabilizirala, osobito kada se radi o tzv. kupcima na transportnom sustavu. To vrijedi i za cijene, za koje se čak očekuje da bi u narednom razdoblju mogle biti i niže.

Kada je pak riječ o strukama koje čine plinski lanac, na Forumu je ponovno bilo inženjerskih prikaza na temu primjene plina, a pokušalo se dati odgovore na neka pitanja iz svakodnevne prakse plinoservisera, plinoinstalatera i dimnjačara. Uz sve to, treba spomenuti i kako je ovogodišnji Forum započeo prosvjedom 'aktivistica' koje se protive primjeni plina (ali i bilo kojem drugom rješenju suvremene energetike i gospodarstva pa i zdravome razumu, ali to je već neka druga priča...).

U specijalima na portalu www.energetika-net.com u ožujku pročitajte:

• koje savjete za poslovanje na tržištu plina daje Mario Matković, izvršni direktor tvrtke MET Croatia Energy Trade

• o novom stručnom skupu pod nazivom Renewable South koji ENERGETIKA MARKETING priprema u susjednoj Bosni i Hercegovini

• o rješenjima za male kupaonice koje nudi TECE

• o novom rekordu u primjeni robota u svijetu

• o problematici naknade za služnost na cestama koju bi trebali plaćati operatori plinskih distribucijskih, elektrodistribucijskih i elektroprijenosnih sustava

• komentar na temu obilja raznih poticaja i potpora u 'superizbornoj' godini.

Prvi ovogodišnji broj časopisa EGE upravo je stigao iz tiskare, a odmah je dostupan i 'online'.

Glavna tema ovog broja danas je poprilično nepopularna, a to je plin. Ipak, ne treba sumnjati kako će plin, unatoč činjenici što njegova potrošnja u Hrvatskoj iz godine u godinu postojano pada, ostati jedan od glavnih energenata još niz godina.

S druge strane, kada je riječ o budućnosti, primjeni novih tehnologija, digitalizacije, automatizacije i robotizacije, ona je svakako svijetla, što potvrđuje i nedavno održana konferencija upravo pod nazivom Svijetla budućnost. 

Izazovi koje donosi energetska tranzicija, novosti iz područja obnovljivih izvora, iskustva s primjenom sunčanih elektrana u Sloveniji, zanimljivosti iz područja elektromobilnosti, termotehnike i zaštite okoliša - samo su neke od tema novog broja časopisa.

Kako bi se pojedinci, tvrtke, znanstvena zajednica i društvo što bolje nosilo s izazovima koje donose razvoj i primjena svega što nudi digitalizacija, u Zagrebu je 29. veljače ponovno održana Svijetla budućnost, konferencija o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu, pametnim domovima, zgradama i gradovima.

Na nekoliko primjera dobre prakse pokazano je kako digitalizacija, robotizacija i automatizacija, umjetna inteligencija, tehnologija lanca blokova ('Blockchain'), prikupljanje i analiza velikih količina podataka ('Big Data'), internet stvari ('IoT'), računalstvo u oblaku, proširena stvarnost i strojno učenje nisu više spekulativna fikcija, već sadašnjost.

Neka od predstavljenih inovativnih rješenja su izrada trodimenzionalnih računalnih modela stvarnog mjesta prometne nesreće uz pomoć bespilotne letjelice i fotogrametrijskih postupaka, korištenje umjetne inteligencije u procjeni šteta na motornim vozilima, integracija suvremenih metoda istraživanja i kartiranja morskog dna, digitalna rješenja za predviđanje potražnje i optimiranje zaliha na skladištu itd. Konačno, prikazano je i 'srce' visoke tehnologije u Hrvatskoj, Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.