Potražnja za energijom sve je veća, a u energetskom miksu nijedan oblik energije ne smije isključiti onaj drugi. Naime, era fosilnih goriva će, unatoč svemu, trajati još dugo, a potražnja za njima se nastavlja. Istodobno, trenutačna energetska i politička kriza u svijetu je takva da 'volatilnost' na tržištima energije postala ključna riječ i nemoguće je predvidjeti što će biti i za samo tjedan dana.

Iako su u Hrvatskoj su nadležna tijela poduzela sve što je u njihovoj moći kako bi se spriječili još veći potresi na tržištu, stanje je alarmantno, izvanredno. Naime, osim trenutačnih problema s opskrbljivačima zbog visokih cijena plina, uskoro se mogu očekivati i problemi zbog smanjene potrošnje plina, što će ugroziti prihode operatora plinskih distribucijskih sustava, a to bi opet moglo imati negativan utjecaj na njihovu sigurnost i pouzdanost njihovog rada. Uz sve to, sve članove 'plinskog lanca' i dalje muče isti problemi koji se ne rješavaju posljednjih 20 godina. Sve to su neki od naglasaka s održanog 21. plinarskog foruma.

Bez obzira na sve te poteškoće, a i one koji se mogu očekivati u budućnosti, plin će se kao energent koristiti još godinama. Cijelo to vrijeme, do neke buduće neugljične energetike, plinske sustave, instalacije, uređaje i svu pripadajuću opremu netko će trebati projektirati, izvoditi, graditi, instalirati, uodržavati, servisirati, popravljati, upravljati, ispitivati...

U svemu tome će, baš kao i do sada, Plinarski forum imati svoju ulogu kao mjesto za stručnu raspravu, razmjenu iskustava i razmišljanja, upozoravanje na nedostake i predlaganje rješenja u plinskoj i svim srodnim strukama.

Odgovore na pitanja kako do još zelenije elektroenergetske mreže, mogu li terminali za LNG spasiti Europu od krize i kada će Zagrebom prometovati autobusi na vodik daje novi broj časopisa EGE.  Pročitajte i priču o preuzimanjima i spajanjima u plinskom gospodarstvu i intervju s izv. prof. dr. sc. Vladislavom Brkićem, dekanom RGN-a...

Vodnokomunalno gospodarstvo jedno je od područja koje je primjetno osjetilo prednosti ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naime, svaka članica EU-a može znatno poboljšati vodoopskrbu i odvodnju projektima uz pomoć sredstava iz europskih fondova. U Hrvatskoj se tako slika vodnog gospodarstva već popravila, a bit će još i bolja.
S druge strane, s pročišćavanjem otpadnih voda ne bi trebalo pretjerivati ni kada je riječ o dimenzioniranju postrojenja ni kada je riječ o stupnju pročišćavanja. U vezi s pročišćavanjem otpadnih voda, ostaje problem mulja, no već sada postoje nekoliko rješenja kako se on može uspješno rješavati.
U svakom slučaju, vodu kao vrijedan resurs treba čuvati, koristiti na odgovarajući način, pozorno i štedljivo, uz primjenu najsuvremenijih tehničkih rješenja za upravljanje sustavima vodoopskrbe, praćenje i nadzor njezine potrošnje i kvalitete, ali i postupaka njezine obrade, pripreme, pročišćavanja i zaštite.
Naravno, da bi sve to bilo moguće ostvariti, potrebna je jasna strategija.
Sve to, ali i još mnogo toga, bile su teme druge po redu Konferencije o obradi, pripremi, pročišćavanju i zaštiti voda, vodoopskrbi i odvodnji Voda na dlanu.

U specijalima portala www.energetika-net.com u veljači pročitajte:
• što o trenutačnoj energetskoj krizi kaže prof. dr. sc. Nela Vlahinić Lenz s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci?
• koje sve stručne skupove pripremamo u ovoj godini?
• zašto je potreban bolji nadzor tržišta plina?
• kako je poznati hrvatski proizvođač opremio luksuznu megajahtu?
• u kojem se smjeru odvija razvoj gradova?
• koja je to oaza mira i tišine u Gorskom kotaru?
• zašto kratki spojevi više ne moraju biti veliki problem?
• što donosi zelena taksonomija?