Novosti

Odgovore na pitanja s kojim se sve izazovima susreće područje energetike koje obuhvaća biomasu, bioplin, ali i otpadom i kako ih prevladati ponudio je Seminar o mogućnostima primjene obnovljivih izvora Biomasa & Bioplin 2024.

Između ostaloga, predstavljeni su inovativni projektima proizvodnje peleta iz šumske i poljoprivredne biomase i primjene mulja za proizvodnju miskantusa koji se potom koristi kao biomasa. Pokazano je stanje primjene bioplina u Europi i njezini ekonomski akspekti, ali i kakvo je stanje u Hrvatskoj s energetskim iskorištavanjem otpada. Bilo je riječi i o rješenjima iz IT područja za primjenu biomase i bioplina i o mogućnostima virtualnih elektrana.

Uz to, održan je i okrugli stol na temu trenutačne problematike primjene biomase i bioplina i rada energetskih postrojenja koja ih koriste.

Prikazani su i zanimljiv projekt razvoja lokalnih zajednica vezan uz primjenu biomase, rješenja cjelovitih jedinica za primjenu bioplina i trajnožareće kaminske peći. Pokazano je i kako se hrvatski proizvođači kotlova i peći na biomasu mogu osloniti na usluge domaćih visokih učilišta kada je riječ o razvoju i ispitivanju novih proizvoda i zanimljiv projekt dekarbonizacije poljoprivrede u Europi. Konačno, ukazano je i na iznimnu važnost sustava za odvod dimnih plinova kada se god radi o izgaranju biomase, bioplina ili otpada.

Stiglo je proljeće, što za mnoge znači i onaj uobičajeni proljetni umor. Stoga će nekoliko dana blagdana svakome sigurno dobro doći. Osim što je to vrijeme obiteljskog okupljanja i druženja, to je također prilika i da se, koliko je god to moguće, pronađe vremena za odmor i opuštanje.

Već 23. po redu Plinarski forum, održan 21. ožujka ove godine u Zagrebu, pokazao je kako se plin kao energent ipak ne predaje. Proces energetske tranzicije, tj. prelaska na potpuno dekarbonizirani energetski sustav i takvo društvo i gospodarstvo zahtijeva vrijeme i tu će plin u narednim desetljećima odigrati veliku ulogu. Naime, radi se o pouzdanom i fleksibilnom energentu čija je važnost ne može zanemariti. Slično vrijedi i za cijelu plinsku struku za koju će još godinama postojati potreba. Konačno, današnja plinska tehnika odlična je osnova za plinsku tehniku budućnosti koja će se najvjerojatnije osnivati na vodiku i bioplinovima.

U skladu s time, nastavljaju se projekti razvoja plinske infrastruture kao što je proširivanje terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Omišlju, novi plinovodi, a i spoj sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Uz to, ne treba zaboraviti ni 'male' projekte koji povećavaju potrošnju plina za neke druge namjene, za što je odličan primjer punionica stlačenog prirodnog plina (CNG) za vozila u Slavonskom Brodu.
Istodobno, potrošnja plina u Hrvatskoj se nakon nekoliko 'turbulentnih' godina stabilizirala, osobito kada se radi o tzv. kupcima na transportnom sustavu. To vrijedi i za cijene, za koje se čak očekuje da bi u narednom razdoblju mogle biti i niže.

Kada je pak riječ o strukama koje čine plinski lanac, na Forumu je ponovno bilo inženjerskih prikaza na temu primjene plina, a pokušalo se dati odgovore na neka pitanja iz svakodnevne prakse plinoservisera, plinoinstalatera i dimnjačara. Uz sve to, treba spomenuti i kako je ovogodišnji Forum započeo prosvjedom 'aktivistica' koje se protive primjeni plina (ali i bilo kojem drugom rješenju suvremene energetike i gospodarstva pa i zdravome razumu, ali to je već neka druga priča...).

U specijalima na portalu www.energetika-net.com u ožujku pročitajte:

• koje savjete za poslovanje na tržištu plina daje Mario Matković, izvršni direktor tvrtke MET Croatia Energy Trade

• o novom stručnom skupu pod nazivom Renewable South koji ENERGETIKA MARKETING priprema u susjednoj Bosni i Hercegovini

• o rješenjima za male kupaonice koje nudi TECE

• o novom rekordu u primjeni robota u svijetu

• o problematici naknade za služnost na cestama koju bi trebali plaćati operatori plinskih distribucijskih, elektrodistribucijskih i elektroprijenosnih sustava

• komentar na temu obilja raznih poticaja i potpora u 'superizbornoj' godini.

Prvi ovogodišnji broj časopisa EGE upravo je stigao iz tiskare, a odmah je dostupan i 'online'.

Glavna tema ovog broja danas je poprilično nepopularna, a to je plin. Ipak, ne treba sumnjati kako će plin, unatoč činjenici što njegova potrošnja u Hrvatskoj iz godine u godinu postojano pada, ostati jedan od glavnih energenata još niz godina.

S druge strane, kada je riječ o budućnosti, primjeni novih tehnologija, digitalizacije, automatizacije i robotizacije, ona je svakako svijetla, što potvrđuje i nedavno održana konferencija upravo pod nazivom Svijetla budućnost. 

Izazovi koje donosi energetska tranzicija, novosti iz područja obnovljivih izvora, iskustva s primjenom sunčanih elektrana u Sloveniji, zanimljivosti iz područja elektromobilnosti, termotehnike i zaštite okoliša - samo su neke od tema novog broja časopisa.

Kako bi se pojedinci, tvrtke, znanstvena zajednica i društvo što bolje nosilo s izazovima koje donose razvoj i primjena svega što nudi digitalizacija, u Zagrebu je 29. veljače ponovno održana Svijetla budućnost, konferencija o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu, pametnim domovima, zgradama i gradovima.

Na nekoliko primjera dobre prakse pokazano je kako digitalizacija, robotizacija i automatizacija, umjetna inteligencija, tehnologija lanca blokova ('Blockchain'), prikupljanje i analiza velikih količina podataka ('Big Data'), internet stvari ('IoT'), računalstvo u oblaku, proširena stvarnost i strojno učenje nisu više spekulativna fikcija, već sadašnjost.

Neka od predstavljenih inovativnih rješenja su izrada trodimenzionalnih računalnih modela stvarnog mjesta prometne nesreće uz pomoć bespilotne letjelice i fotogrametrijskih postupaka, korištenje umjetne inteligencije u procjeni šteta na motornim vozilima, integracija suvremenih metoda istraživanja i kartiranja morskog dna, digitalna rješenja za predviđanje potražnje i optimiranje zaliha na skladištu itd. Konačno, prikazano je i 'srce' visoke tehnologije u Hrvatskoj, Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

U specijalima na portalu www.energetika-net.com u veljači pročitajte:

• osvrte predstavnika nekoliko stručnih udruga i jednog instituta na proteklih deset godina u Europskoj uniji

• o novom električnom automobilu odavno poznate marke, ali u novom ruhu

• o dizalicama topline Clivet kao rješenju za posve električnu budućnost

• o tome zašto je kružnost bitna u korištenju biomase i bioplina

• o tamnim oblacima koji se iz SAD-a nagoviještaju na tržištu LNG-ja

• komentar na temu problema u energetici i njihovog (ne)riješavanja u 'superizbornoj' godini.

U specijalima na portalu www.energetika-net.com u siječnju pročitajte:

• intervju s prof. dr. sc. Bojanom Milovanovićem s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

• o tome kako je austrijskim tvrtkama i znanstvenicima uspjelo pohraniti Sunce pod zemlju

• o energetskoj učinkovitosti, planiranju proizvodnje za industriju i energetiku i rješenjima koja za to pruža Siemens Energy

• o primjeru dobre prakse u tvornici Elan u Sloveniji, što su ostvarili stručnjaci tvrtki Kovintrade i Hargassner

• o problemima koji sve više muče domaće distributere plina

• komentar na temu energetike u novoj, 'superizbornoj' godini.

S godinom koja je na izmaku vrijeme je da podvučemo crtu i napravimo rezime svega što smo napravili. Protekla 2023. bila je godina okretanja prema budućnosti, a budućnost gradimo s vama, našim dragim partnerima i suradnicima. Želimo vam zahvaliti na doprinosu i suradnji jer bez vas to ne bi bilo - to!

Početak godine najprije je donio redizajn našeg portala www.energetika-net.com. Čitanost vijesti i jednostavnost dizajna su nešto na što smo iznimno ponosni.

Stručni časopis EGE proslavio je 30 godina izlaženja u ožujku, dok je 150. broj izašao u listopadu. Ova je godina zato bila iznimno uzbudljiva jer smo zatvorili jedan cijeli krug i, osim jubileja kojim se rijetki mogu pohvaliti, odlučili smo iznenađenje ostaviti za kraj godine...

Iza nas je niz uspješnih skupova, naravno. Ove smo godine organizirali njih čak devet, a velik interes jasan je pokazatelj koliko su važni susreti u živo bili i vama. Organizirali smo:
• Svijetlu budućnost
• Energiju iz dubina
• Plinarski forum
• Klima-forum i Konferenciju INTER-KLIMA
• Sunčevu energiju
• Tlačnu opremu
• Toplinarstvo
• Novu era prometa
• Vodu na dlanu.

Osim skupova koje sami organiziramo, uvijek rado udružujemo snage i s drugim stručnjacima. Tako smo sudjelovali i organizaciji više projekata s našim partnerima kao što su:
• FieldWork4RES - digitalna transformacija i OIE
• EcoDT
• Plinotehnika
• PLIGES
• XEnergy.

Kao što smo već rekli, za kraj nam ostaje velika vijest koju smo dugo držali u tajnosti. Časopis EGE izašao je prvi put i u digitalnom formatu. Osim toga, svim pretplatnicima bit će omogućen pristup bogatom arhivu svih objavljenih časopisa od 1993. godine do danas.

Još jednom od srca hvala svima na suradnji i veselimo se novim izazovima koji su pred nama.
Vrijeme je za kratak predah i punjenje baterija. Želimo vam da tijekom nadolazećih blagdana provedete ugodne trenutke sa svojim najmilijima. Puno sreće, mira i ljubavi te uspjeha u novoj 2024. od ekipe iz tvrtke ENERGETIKA MARKETING!

Budućnost je digitalna, a od 151. broja digitalan je i časopis EGE. Radi se o velikoj prekretnici u 30-godišnjoj povijesti. Naime, ovaj broj, baš kao i svi budući, dostupan je u uobičajenom, tiskanom, ali i u digitalnom obliku. To znači da ga se, osim na papiru, može (za sada još besplatno!) pročitati i na mobitelu, tabletu ili računalu...

Broj kojim se zaključuje godina dvostrukog jubileja (30 godina izlaženja i izlazak 150. broja) najvećim je dijelom posvećen još jednom jubileju: 10 godina Hrvatske u Europskoj uniji.